Razlike između apsolutne i usporedne prednosti
Apsolutna prednost je sposobnost kojom se može proizvesti povećani broj dobara i usluga, a to je i bolja kvaliteta u odnosu na konkurente, dok Komparativna prednost označava sposobnost proizvodnje robe ili usluga po relativno nižim oportunitetnim troškovima.
U međunarodnoj trgovini apsolutna prednost i usporedna prednost široko su korišteni pojmovi. Te prednosti utječu na odluke koje zemlje donose o pobožnosti svojih prirodnih resursa i proizvodnji određene robe.
Apsolutna prednost
Apsolutna prednost je kada zemlja može proizvesti određenu robu po nižim troškovima od druge zemlje.
Nekoliko je primjera:
- Lakše je vaditi naftu u Saudijskoj Arabiji nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Obilje nafte u Saudijskoj Arabiji olakšava kao da se radi samo o bušenju nafte, dok za ostale zemlje to uključuje troškove istraživanja i bušenja.
- Kolumbija ima klimatsku prednost proizvodnje kave. Dakle, kavu može proizvesti po nižim troškovima od ostalih zemalja
Komparativna prednost
Usporedna prednost temelji se na oportunitetnom trošku proizvodnje robe. Ako država može proizvesti određeno dobro po nižim oportunitetnim troškovima (gubljenjem mogućnosti za proizvodnju druge robe) od bilo koje druge zemlje, tada se kaže da ima komparativnu prednost.
Nekoliko primjera komparativne prednosti su:
- Ako SAD i Japan imaju mogućnost proizvodnje pšenice ili riže, ali ne oboje. SAD bi mogao proizvesti 30 jedinica pšenice ili 10 jedinica riže, a Japan 15 jedinica pšenice ili 30 jedinica riže. Dakle, oportunitetni trošak pšenice iznosi 3 jedinice pšenice za 1 jedinicu riže za SAD, dok 0,5 jedinice pšenice za svaku jedinicu riže za Japan. Dakle, Japan ima komparativnu prednost u proizvodnji riže budući da ima niže oportunitetne troškove.
Apsolutna prednost naspram uporedne prednosti Infografika
Pogledajmo glavne razlike između apsolutnih i usporednih prednosti.
Ključne razlike
- Država ima apsolutnu prednost ako proizvede velik broj dobara s istim resursima kao što se pruža drugoj zemlji, dok zemlja ima komparativnu prednost ako država može proizvesti određeni proizvod bolje kvalitete po nižoj cijeni od druge zemlje.
- Ne postoji obostrana korist u apsolutnoj prednosti razmjene, dok se trgovina uzajamno koristi komparativnom prednošću. To je zato što ga država koja ima veće oportunitetne troškove proizvodnje robe sada može primiti po nižim troškovima od proizvodnje druge zemlje.
- Trošak je faktor koji određuje ima li država apsolutnu prednost, dok je oportunitetni trošak faktor koji određuje ima li zemlja komparativnu prednost
- Usporedna prednost je uzajamna i uzajamna, dok apsolutna prednost nije.
Uporedna tablica apsolutna vs usporedna prednost
| Osnova | Apsolutna prednost | Komparativna prednost | ||
| Definicija | Sposobnost zemlje da proizvede više robe s jednakom količinom resursa od druge zemlje | Sposobnost zemlje da proizvodi bolje od druge zemlje s jednakom količinom resursa | ||
| Prednosti | 1. Trgovina nije obostrano korisna 2. Koristi zemlju s apsolutnom prednošću | 1. Trgovina je obostrano korisna 2. Koristi obje zemlje |
||
| Trošak | Apsolutni trošak proizvodnje robe utječe ako država ima apsolutnu prednost | Oportunitetni troškovi proizvodnje robe utječu na komparativnu prednost zemlje | ||
| Ekonomska priroda | Nije obostrano i uzajamno | Uzajamno je i uzajamno |
Primjer
Uzmimo u obzir dvije zemlje A i B koje imaju sljedeću dinamiku proizvodnje kukuruza i kukuruza. Rezultat za jednak broj resursa dnevno je kao u nastavku:
- Za zemlju A oportunitetni trošak proizvodnje 15 jedinica kukuruza iznosi 30 jedinica kukuruza ili možemo reći da zemlja A ima oportunitetni trošak proizvodnje 1 jedinice kukuruza na 2 jedinice kukuruza. Slično tome, zemlja B ima oportunitetne troškove proizvodnje 1 jedinice kukuruza do 0,5 jedinica kukuruza. Budući da su oportunitetni troškovi proizvodnje kukuruza u zemlji B manji, on ima komparativnu prednost.
- Slično tome, zemlja A ima oportunitetni trošak od 0,5 jedinice kukuruza da bi proizvela 1 jedinicu kukuruza, a zemlja B ima oportunitetni trošak od 2 jedinice kukuruza da bi proizvela 1 jedinicu kukuruza. Dakle, zemlja A ima komparativnu prednost u odnosu na zemlju B u proizvodnji kukuruza. Međutim, budući da zemlja A može proizvoditi i kukuruz i kukuruz više od zemlje B, ima apsolutnu prednost.
- Dakle, ako zemlja A proizvodi i trguje kukuruzom, dok zemlja B proizvodi i trguje kukuruzom, obje će zemlje imati koristi od trgovine uz niže oportunitetne troškove i veću učinkovitost.
- U gornjem primjeru vidjeli smo da čak i ako A ima apsolutnu prednost u proizvodnji sve robe, druga država može imati različitu komparativnu prednost. Usporedna prednost pomaže zemljama da odluče koju bi robu trebale proizvesti i vode trgovinu. Usporedna prednost pokreće specijalizaciju u proizvodnji robe u zemlji jer imaju niži oportunitetni trošak, što dovodi do veće proizvodnje i veće učinkovitosti.
Zaključak
Treba razumjeti da iako je teorijske razlike između apsolutne i usporedne prednosti lako razumjeti, ali u praksi je složenija. Nijedna nacija nema prednost u proizvodnji svakog dobra, također niti jedna nacija nema prekomjernu proizvodnju robe. Mnogo je čimbenika koji pokreću proizvodnju i proizvodnju robe koji u nekim zemljama čine proizvodnju određene robe učinkovitijom. Država može efikasno proizvesti neku robu, ali je možda neće moći transportirati i plasirati u druge zemlje. Stoga bi se oboje moglo bolje razumjeti kad zemlje imaju jednake resurse.
