Što je Green Bond?
Zelene obveznice posebna su vrsta obveznica na financijskim tržištima koje imaju sve karakteristike i strukturu isplate financijskih instrumenata s fiksnim dohotkom, ali njihova je krajnja upotreba posvećena projektima zaštite okoliša i klimatskih promjena, poput onih usmjerenih na razvoj obnovljivih izvora energije, minimiziranje onečišćenja itd.
Podrijetlo zelenih obveznica
- Povijest takvih obveznica može se pratiti do grada San Francisca, gdje su glasači odobrili prihodnu obveznicu poznatu kao "solarne obveznice" za financiranje obnovljive energije.
- Određene razvojne banke poput Europske investicijske banke izdale su obveznicu povezanu s indeksom kapitala 2007. godine, nakon čega je slijedila Svjetska banka lansiranjem zelenih obveznica 2008. godine, koje su imale običnu strukturu obveznica vanilije.
- 2013. godine poduzeća su počela sudjelovati u izdavanju takvih obveznica.
Potražnja za zelenim obveznicama
- Prema Mreži znanja o klimi i razvoju postoji potražnja od najmanje 12 bilijuna USD.
- Ujedinjeni narodi procjenjuju jaz u financiranju blizu 2,5 bilijuna dolara potrebnih za postizanje ciljeva održivog razvoja.
- Javne bilance (državna potrošnja, suvereni fondovi) nemaju kapacitet za financiranje potrebnih iznosa, pa stoga 80% -90% financiranja mora doći iz privatnih ulaganja, pa na taj način ove zelene obveznice postaju privlačno sredstvo za služe u tu svrhu.
- Otprilike 1500 investitora iz cijelog svijeta obvezalo se prema odgovornoj investicijskoj javnosti. Ukupna imovina pod njihovim upravljanjem iznosi 45 bilijuna dolara.
Primjeri zelene veze
- SAD: Tesla Motors Inc. izdala je konvertibilne obveznice u iznosu od 600 milijuna dolara u svibnju 2013.
- NIGERIJA: Nacija je započela postupak izdavanja zelene obveznice vrijedne 64 milijuna dolara koja je namijenjena lokalnim investitorima. Prihod bi se koristio za financiranje projekata s niskim emisijama poput solarne energije, krčenja šuma, transporta itd.
- INDIJA:
- Export-Import banka (EXIM) izdala je petogodišnje zelene obveznice od 500 milijuna američkih dolara. Prihodi od tih sredstava trebaju se koristiti za financiranje zelenih projekata u zemljama indijskog potkontinenta (osim Indije) poput Bangladeša i Šri Lanke. Ova je obveznica dobila ocjenu BBB- od strane Standard & Poors i Baa3 od Moody's.
- Da banka: Izdala zelenu obveznicu od 54 milijuna dolara koju je u potpunosti kupila Međunarodna financijska korporacija (IFC).
- Londonska burza (LSE): LSE je, kako bi investitorima pružio jasniji pristup zelenim projektima putem zelenih obveznica, pokrenuo niz segmenata zelenih obveznica.
Prednosti
Neke od prednosti su sljedeće.
- Izdavanje zelenih obveznica poboljšava reputaciju izdavatelja kao organizacije ili tvrtke koja se zalaže za rješavanje ekoloških izazova. S obzirom na utjecaje poduzeća na okoliš koji sve više uzimaju negativno svjetlo, takva veza pomaže u pokazivanju volje i sklonosti tvrtke da djeluje u zaštiti okoliša.
- Pružanje pristupa određenom skupu investitora koji ulažu samo u ekološke projekte. Broj takvih ulagača je porastao, pa tako i fond sredstava namijenjenih za takva ulaganja. Te su obveznice posebno uzbudljive za takav skup investitora.
- Pomaže u postizanju zelenih mandata poput UN-ovog Načela za odgovorno ulaganje (PRI)
- Kako krajnja upotreba obveznica ima pozitivne vanjske utjecaje na okoliš, one također imaju privlačne porezne olakšice. Kenijska uprava za tržište kapitala poticaj za zelene obveznice, koji je proveden 2017. godine
- Sveukupno, takva veza djeluje i kao katalizator u razvoju lokalnih financijskih tržišta, što može pomoći u financiranju projekata izvan projekata usmjerenih na zaštitu okoliša.
- Obično nastoji krajnju upotrebu prikupljenog kapitala pronaći na tržištima u razvoju (EM), dok prikupljeni novac prvenstveno daju investitori sa sjedištem u razvijenim zemljama. Stoga se nedostatak financiranja u EM-ima rješava u određenoj mjeri.
- Izdavatelji imaju koristi jer prihodi od obveznica pomažu njihovoj strukturi kapitala. Kao i izdavatelji, smiju koristiti određeni postotak prihoda za otplatu bankarskih zajmova i ulaganje u obrtni kapital. Ta se dobit također može koristiti za zamjenu skupocjenog duga u postojećim zelenim projektima u slučaju da izdavatelj zadovoljava minimalnu kreditnu ocjenu i da je u prošlosti pokazao dobre operativne performanse.
Mane
Neki od nedostataka su sljedeći.
- U prošlosti su takve obveznice privlačile kritiku utoliko što krajnja upotreba novca prikupljenog od takvih obveznica nije išla dovoljno daleko da bi se mogla klasificirati kao zelena.
- Zelene obveznice ne mogu cvjetati na nerazvijenom financijskom tržištu. Tržište bi trebalo imati sustav za strukturiranje velikih projekata.
Ograničenja
- Mnogi su globalni fondovi izrazili zabrinutost da izdavanje nije dovoljno diverzificirano u smislu broja izdavatelja ili zemalja u kojima se projekt temelji. U takvom slučaju nisu sigurni u pokretanje fonda u potpunosti posvećenog zelenim projektima, kao to će dovesti do toga da premalo obveznica progoni prevelika potražnja.
- Veliki skup investitora zanima ulaganje u zelene obveznice samo ako imaju financijskog smisla u smislu povrata za iznos pretpostavljenog rizika. To se za bilo koju obveznicu svodi na kreditni rejting obveznice i investitor neće nastaviti s odlukom o ulaganju samo zato što je zelena ako kreditni rejting nije povoljan.
- Mnogi investitori ugodnije ulažu kada je izdavačka tvrtka u cjelini održiva, a ne samo projekt.
- Nedostatak likvidnosti također je glavno ograničenje zelenih obveznica. Institucionalni ulagači likvidnost smatraju važnim čimbenikom, a nije poznato da zelene obveznice nude dovoljno likvidnosti u usporedbi s drugim popularnim ulaganjima koja su vrlo tražena među institucionalnim ulagačima.
Zaključak
Zelene obveznice su u porastu, a s povećanjem osjetljivosti na utjecaj gospodarskog rasta na okoliš širom svijeta, sve više i više investitora privlačit će se ulaganjima u takve instrumente, što će dovesti do toga da će sve više izdavatelja iskoristiti situaciju i prikupiti kapital za zelene projekte.
Porast zelenih obveznica također će se baviti uzrocima poput niske likvidnosti, što će potaknuti više institucionalnih ulagača da ostave po strani i jave se i sudjeluju u njima. Istodobno, regulatori i agencije za kreditni rejting moraju osigurati da dok je jedan S druge strane, osigurano je povoljno okruženje za samoodržavanje izdavanja zelenih obveznica, kreditna ocjena daje poštenu i točnu procjenu rizika na ove obveznice, osim što su krajnja upotreba zeleni projekti.
