Što je zamka za likvidnost?
Zamka likvidnosti scenarij je u kojem kamatne stope padaju, a stopa uštede ide visoka, što dovodi do neučinkovitosti u cilju ekspanzivne monetarne politike kako bi se povećala novčana masa. U ovoj situaciji ljudi radije drže gotovinu, nego da nose dug, što dovodi do virtualnog propusta likvidnosti s tržišta.
Uzroci zamke likvidnosti
- Zamka likvidnosti obično se vidi nakon recesijskog razdoblja. Ljudi su u to doba uglavnom u tendenciji štednje i radije drže gotovinu, a ne uzimaju dugove.
- U osnovi se događa kada, iako na tržištu postoji ponuda novca, ne uspije povećati iznos potrošnje i ulaganja.
- Na tržištu postoji situacija s vrlo niskim kamatnim stopama, iako premda kreatori politike žele da obični ljudi drže nelikvidnu imovinu povećanjem ponude novca, scenarij ne uspijeva privući potrošače.
Primjer zamke likvidnosti
Klasičan primjer zamke likvidnosti može biti globalna recesija s kojom su se SAD suočavale u razdoblju od 2008. do 2010. godine. Kad je gospodarstvo propalo, jer su se cijele središnje banke u Sjedinjenim Državama prilagodile politici kratkoročnog kreditiranja s gotovo nula kamatnih stopa kako bi poboljšale likvidnost na tržištu, budući da su ljudi držali gotovinu blizu sebe bojeći se globalne depresije.
Iako je monetarna baza u to vrijeme utrostručena, ali čak niti kreditiranje kao takve kamatne stope nisu dale značajne rezultate na domaćim indeksima cijena ili gospodarstvu u cjelini, stvarajući tako zamku likvidnosti.
Top 5 razloga za zamku likvidnosti
# 1 - Srodnost prema štednji
Općenito, tijekom recesijskog razdoblja ljudi imaju tendenciju držati gotovinu blizu sebe. Ova navika povećava stopu štednje, ali smanjuje stopu potrošnje. Zbog pesimizma prema budućim uvjetima, oni koriste ovu politiku kao sigurnosnu mjeru. Nadalje, banke također nerado daju zajmove čak i nakon što su osnovnu kamatnu stopu smanjile na blizu nule, učinak se neće prevesti na druge niže komercijalne banke.
# 2 - Očekivanje deflacije
Ako potrošači očekuju pad cijena, stvarna kamatna stopa može se popeti visoko iako je nominalna stopa blizu nule. Teškoća je u stvaranju negativne nominalne kamatne stope, tj. Rijetkog stanja u kojem bi nam banke plaćale da nas posuđuju kako bi se potrošnja povećala.
# 3 - Kreditna kriza
Banke postaju nesklone kreditiranju tijekom tih faza, čak i ako potrošači žele iskoristiti nisku kamatnu stopu jer već pretrpe ogroman gubitak otkupivši zadane dugove i tako prelaze u fazu čišćenja svoje bilance.
# 4 - Pad potražnje za obveznicama
Tijekom faza zamke likvidnosti kamatne stope spuštaju se na gotovo nulu s nadom da će porasti nakon određenog razdoblja. Kada kamatna stopa opet povisi, cijena obveznice pada. Stoga investitori smatraju da je poželjno držati gotovinu nego obveznice.
# 5 - Potražnja za investicijama opada
Tvrtke ne smatraju privlačnim niže kamatne stope jer tijekom ove faze tvrtke ne vole investirati jer potražnja ostaje vrlo niska.
Prednosti zamke za likvidnost
- Stvara tržište mogućnosti jeftinog zaduživanja, pa to može biti faza za korištenje jeftinih kredita za zaduživanje.
- Prisiljava kreatore politike na reviziju postojećih monetarnih politika i iznošenje novijih ideja koje bi se podudarale s trenutnim scenarijem.
- Potječe naviku štednje među potrošačima.
Nedostaci zamke za likvidnost
- Zamka likvidnosti obično se događa nakon recesije. To može još više pojačati problem recesije, čak i nenamjerno, umjesto da ga riješi.
- Faza je takva da središnja banka gubi jednu od glavnih moći prilagodbe gospodarstva čimbenikom kamatnih stopa i poticanja rasta.
- Rizik izlaska iz zamke likvidnosti je inflacija koja je slijedi. Zasluge za previše novca dostupnog u gospodarstvu.
- To dovodi do nezaposlenosti jer se tvrtke prilagođavaju otpuštanjima skupih resursa i zapošljavaju druge resurse po nižim cijenama. Također se odbija do smanjenja plaća, gdje su ljudi dalje prisiljeni na kompromise s robom i uslugama.
- Kad kamatne stope postanu neobično niske, bankama nedostaje depozitna osnova, a prihodi od zajmova nisu toliko ohrabrujući. Stoga postaju nevoljni davati zajmove.
- Osiguravajuća društva su jako pogođena zbog niskih kamatnih stopa. Oslanjaju se na povrat temeljen na kamatama na iznos koji dobivaju od svojih kupaca kao premije za pokrivanje obveza što nadalje može dovesti do povećanja premije osiguranja.
Top 5 rješenja za zamku likvidnosti
- Kamatna stopa koju nudi središnja banka može igrati ključnu ulogu. Povećanje kamatne stope kratkoročnog zaduživanja potiče ljude da ulažu umjesto da ih gomilaju. Veće dugoročne stope potiču banke na kreditiranje jer će dobiti bolji povrat. To pojačava protok novca.
- Cijena opada na najnižu točku na koju su ljudi prisiljeni kupovati više. Primjenjiv je i na trajnu robu i na imovinu poput dionica. Ulagači ponovno počinju kupovati zbog činjenice da mogu zadržati imovinu dovoljno dugo da prebrode fazu.
- Povećanje državne potrošnje može stvoriti uvjerenje da će zajmodavac podržati gospodarski rast. Pomaže u stvaranju radnih mjesta, iskorjenjivanju nezaposlenosti i gomilanju novca.
- Financijsko restrukturiranje i inovativne ideje koje mogu pomoći u uspostavljanju potpuno novog tržišta i izlaska iz postojeće zamke.
- Globalna suradnja može biti jedno od rješenja gdje se dvije ili više država s viškom i manjkom gotovine mogu udružiti i pomoći u međusobnim problemima u postizanju međusobne ravnoteže.
Važne točke
- Nominalna stopa blizu nule dovodi do zamke likvidnosti.
- Recesija ili globalna depresija glavni su razlog zamke likvidnosti.
- Monetarna politika postaje neučinkovita.
- Stopa nezaposlenosti raste s padom osnovne plaće.
Zaključak
Zamka za likvidnost događa se kada ljudi smanje svoje potrošačke navike i prijeđu na način štednje ili investiraju čak i kad su kamate niske. Središnja banka ne uspijeva potaknuti nacionalnu ekonomiju zbog nedostatka potražnje. Ako se u početku ne kontrolira, to može dovesti do ispuhavanja. Jedan od ključnih primjera zamke likvidnosti je japansko nacionalno gospodarstvo.
