Razlika između državnih zapisa i obveznica
Trezorski zapisi su dužnički instrumenti koje izdaje središnja banka u ime vlade s rokom kraćim od godinu dana i imaju zanemarive šanse za rizik neispunjavanja obveza, dok se Obveznice izdaju na razdoblje dulje od ili jednako dvije godine, a one ili biti zadani bez rizika, ovisno o svojoj vrsti.
Trezorski zapisi su dužnički zapisi koje izdaje vlada ili korporacije radi prikupljanja novca i imaju mandat kraći od jedne godine, a obično se izdaju na rokove od 91 dan, 182 dana i 364 godine. Obveznice su također dužnički instrument koji izdaju vlada i korporacije u svrhu povećanja duga. Zakup korporativnih obveznica jednak je ili dulji od 2 godine,
Što je trezorski zapis?
- Državne zapise izdaje vlada Federalne rezerve u SAD-u i Indijska rezervna banka u Indiji. Širom svijeta izdaju ih pojedine središnje banke.
- Državni zapisi su najsigurniji instrumenti i nemaju nikakav rizik od neispunjavanja obveza jer ih podržava država. Državnim zapisima trguje se na financijskim tržištima i svatko ih može kupiti na razne rute.
- Na razvijenijim tržištima može aktivno trgovati i pojedinac, ali na manje razvijenim tržištima kupuju se putem uzajamnih fondova. Povrat državnih zapisa za investitore je neoporeziv.
- Državni zapisi ne plaćaju nikakve kupone. Oni se ulagačima dostavljaju kao obveznica s nula-kupona uz popust na nominalnu vrijednost. Na kraju razdoblja dospijeća, ulagači dobivaju kamatu od instrumenta u obliku povrata primanjem nominalne vrijednosti iz mjenice.
Što su obveznice?
- Obveznice se mogu izdati na različite rokove dospijeća, što uključuje dvogodišnje obveznice, petogodišnje obveznice, desetogodišnje obveznice ili čak 30-godišnje obveznice.
- Obveznice koje izdaje vlada su bez rizika i nemaju rizik od neplaćanja jer ih podržava država.
- Obveznice koje izdaje poduzeće imaju rizik neplaćanja. Državne obveznice su neoporezivi instrument, ali korporativne obveznice nisu neoporezive za investitore.
- Vlasnici obveznica primaju investitore kao povrat ulaganja u obliku kupona, obično tromjesečno ili polugodišnje.
Trezorski zapisi nasuprot obveznicama Infographics
Pogledajmo glavne razlike između trezorskih zapisa i obveznica.
Ključne razlike
- Državni zapisi su dužnički instrumenti koje izdaje država ili poduzeće s rokom kraćim od jedne godine, a popularni rokovi su 91 dan, 82 dana i 364 dana. Obveznice su dužnički instrumenti koje također izdaje država ili poduzeće na rok jednak ili duži od 2 godine.
- Državni zapisi ne plaćaju nikakve kupone. Oni su uloženi kao obveznica s nula-kuponima, izdaju se s popustima, a ulagači dobivaju nominalnu vrijednost na kraju mandata, što je povrat uloženog. Obveznice plaćaju kamate u obliku kupona investitorima tromjesečno ili polugodišnje.
- Državni zapisi nemaju rizik od neplaćanja, bez obzira na to jesu li ih izdali država ili poduzeće. Državne obveznice su bez rizika, ali korporacijske obveznice imaju zadane vrijednosti. Postoji nekoliko rejting agencija poput Moody's i S&P koje ocjenjuju korporativne obveznice tako da investitori mogu donijeti utemeljenu odluku u pogledu rizika koji se odnosi na određenu obveznicu.
- Kamatna stopa na trezorski zapis je općenito manja od kamatne stope na obveznicu jer je zakup obveznice koji je ulagatelj veći, a također je i rizik veći.
Trezorski zapisi naspram usporedne tablice obveznica
| Osnova | Trezorski zapisi | Obveznice | ||
| Definicija | Trezorski zapisi su dužnički zapisi koje izdaje država ili poduzeće radi prikupljanja novca. Državni zapisi imaju mandat kraći od godinu dana. | Obveznice su također dužnički instrumenti koje izdaju država i poduzeća u svrhu povećanja duga. Mandat za korporativne obveznice jednak je ili dulji od 2 godine. | ||
| Posjedovanje | Državni zapisi imaju rok kraći od jedne godine i obično se izdaju na rokove od 91 dan, 182 dana i 364 godine. Ova su tri razdoblja dospijeća popularnija, iako se trezorski zapisi izdaju i za druga rokova. | Obveznice se izdaju na rok dulji od dvije godine. Općenito se obveznice izdaju kao 2-godišnja obveznica, 5-godišnja obveznica, 10-godišnja obveznica, a također i 30-godišnja obveznica. | ||
| Kuponska stopa | Državni zapisi ne plaćaju nikakve kupone. Oni se ulagačima dostavljaju kao obveznica s nula-kupona uz popust na nominalnu vrijednost. Na kraju razdoblja dospijeća, ulagači dobivaju kamatu od instrumenta u obliku povrata primanjem nominalne vrijednosti iz mjenice. | Obveznice svojim investitorima plaćaju kamate na držanje obveznice u obliku kupona; obično se kupon isplaćuje tromjesečno ili polugodišnje investitorima. | ||
| Implikacija poreza | U slučaju državnih zapisa, bilo da ih izdaje država ili poduzeće, investitori ne plaćaju porez. | Državne obveznice su neoporezivi instrument, ali korporativne obveznice nisu neoporezive za investitore. | ||
| Zadani rizik | Državni zapisi nemaju rizik od neplaćanja, bez obzira na to jesu li ih izdali država ili poduzeće. | Obveznice koje izdaje vlada su bez rizika i nemaju rizik od neplaćanja jer ih podržava država. Obveznice koje izdaje poduzeće imaju rizik neplaćanja. |
Zaključak
I trezorski zapisi i obveznice dužnički su instrumenti koje izdaje država ili poduzeće radi povećanja duga. Kamata na državne zapise općenito je niža od obveznica jer je rizik i rok držanja državnih zapisa niži od obveznice. U rijetkim situacijama, kada se ulagači plaše recesije, krivulja prinosa se okreće. To je u narodu poznato kao obrnuta krivulja prinosa. Obveznice i državne zapise koje izdaje država podržava Vlada i nemaju rizik od neplaćanja.
