Stopa inflacije označava promjenu cijene roba i usluga uslijed inflacije, što znači povećanje cijene i povećanje potražnje za raznom robom, dok je kamatna stopa stopa koju zajmodavci naplaćuju zajmoprimcima ili izdavateljima dužničkog instrumenta, a kada povećana kamatna stopa smanjuje potražnju za zaduživanje i povećava potražnju za investicijama.
Inflacija i kamatna stopa - jesu li povezane?
Kamatna stopa utječe na inflaciju i obje su usko povezane. U makroekonomiji se obično spominju. U ovom članku razmatramo razlike između kamatnih stopa i inflacije.
Što je inflacija?
Inflacija je stopa kojom raste opća razina cijena roba i usluga. Što se tiče povećanja cijena, to dovodi do pada kupovne moći valute. Nužno je držati stopu inflacije u dopuštenim granicama za nesmetano funkcioniranje gospodarstva.
Shvatimo inflaciju na primjeru - Pretpostavimo da 1990. čovjek svakodnevno kupuje benzin od 100 INR za svoj automobil, a cijena litre je 40 INR, u 100 INR dobiva 2,5 litre benzina, a sada, ako kupi benzin od 100 INR s obzirom na trenutnu stopu benzina od 90 INR po litri, dobit će 1,1 L benzina. Iako INR 100 ostaje isti, njegova je kupovna moć smanjena za 28 godina ranije, on dobiva 2,5 L benzina po istoj cijeni kao današnjih 1,1 L benzina. To se naziva inflacija.
Što je kamatna stopa?
Kamatna stopa je stopa po kojoj zajmodavac posuđuje sredstva zajmoprimcu. Kamatna stopa ima vitalni utjecaj na gospodarstvo zemlje i ima velik utjecaj na dionice i druga ulaganja.
O kamatnoj stopi odlučuje se uzimajući u obzir dva čimbenika.
- Dostupnost kapitala, ako je kamatna stopa visoka, tada je kapital skup.
- Ako je kamatna stopa niska, bankarski klijenti neće dobiti dovoljan povrat svog fonda što će demotivirati kupce da zadrže iznos u banci, što rezultira time da banka neće imati sredstava.
Ako je novac jeftin, ljudi će dobiti motivaciju da novac dođu na tržište i kao rezultat toga, vrijednost novca će se smanjiti. To će povećati inflaciju.
Kamatne stope za zajmove i depozite su različite. Kamatna stopa za kredite je visoka, a za depozite razmjerno manja. Kamatna stopa je cijena za držanje ili posuđivanje novca, odnosno cijena za polaganje ili posuđivanje novca.
Infografika
Da bismo bolje razumjeli odnos između ovih stopa, važno je znati o količinskoj teoriji novca.
Povezanost inflacije i kamatne stope
- Teorija količine novca određuje da ponuda i potražnja za novcem određuju inflaciju. Ako se novčana masa poveća, kao rezultat, inflacija raste i ako se novčana masa smanjuje, dovest će do smanjenja inflacije.
- Ovo se načelo primjenjuje za proučavanje odnosa između inflacije i kamatne stope, gdje je, kada je kamata visoka, ponuda novca manja, a samim tim i smanjenje inflacije, što znači da se ponuda smanjuje, dok će, kada je kamatna stopa smanjena ili niska, ponuda novca biti manja sve više i kao rezultat povećanja inflacije što znači da je povećana potražnja.
- Kako bi kontrolirala visoku inflaciju, središnja banka povećava kamatnu stopu. Kada se kamata poveća, trošak posudbe raste. To posudbu čini skupom. Stoga će se zaduživanje smanjiti, a novčana masa će pasti. Pad novčane mase na tržištu dovest će do smanjenja novca kod ljudi koji troše robu i usluge. S konstantom ponude i smanjenjem potražnje za robom i uslugama što dovodi do pada cijena roba i usluga.
- U situaciji niske inflacije kamatna stopa se smanjuje. Smanjenje kamatne stope pojeftinit će zaduživanje. Stoga će se povećavati zaduživanje i povećavati novčana masa. S rastom novčane mase, ljudi će imati više novca koji će potrošiti na robu i usluge. Dakle, potražnja za robom i uslugama će se povećati, a s ostatkom konstante ponude to dovodi do porasta razine cijena, a to je inflacije.
Stoga su međusobno obrnuto povezani i imaju svoj utjecaj. Kao što je gore opisano, ako je kamata visoka, tada će inflacija i optjecaj novca na tržištu biti niski, a ako je kamata manja, tada će optjecaj novca biti visok na tržištu, a time će se povećati i inflacija.
Kamata naspram inflacije - obrnuti odnos?
| Osnova | Kamatna stopa | Inflacija | ||
| Učinak povećanja | Ako se kamatna stopa poveća, inflacija se smanjuje | Ako se inflacija poveća, kamatna stopa se smanjuje | ||
| Novčane naklade na tržištu se smanjuju | Novčani tiraži na tržištu se povećavaju | |||
| Posuđivanje je postalo skupo | Posuđivanje je postalo jeftino | |||
| Potražnja za robom i uslugama se smanjuje | Povećava se potražnja za robom i uslugama | |||
| Povećanje kamatnih stopa dovodi do pada cijena usluga i roba | Inflacija dovodi do rasta cijena usluga i robe | |||
| Učinak smanjenja | Ako se kamatna stopa smanji, inflacija se povećava | Ako se inflacija smanji, kamatna stopa raste | ||
| Novčani tiraži na tržištu se povećavaju | Novčane naklade na tržištu se smanjuju | |||
| Posuđivanje je postalo jeftino | Posuđivanje je postalo skupo | |||
| Povećava se potražnja za robom i uslugama | Potražnja za robom i uslugama se smanjuje | |||
| Smanjenje kamatnih stopa dovodi do rasta cijena usluga i roba | Smanjenje inflacije dovodi do pada cijena usluga i roba |
Kroz to možemo reći da su inflacija i kamatna stopa međusobno ovisne i da je odnos između njih inverzni odnos gdje se jedan povećava, a drugi smanjuje i obrnuto.
Završne misli
Inflacija utječe na cijenu robe i usluga, a ove su cijene vrlo važne kako za kupca, tako i za prodavatelja, jer žele sigurnu inflaciju tamo gdje su cijene stabilne ili ako bi u slučaju povećanja trebale postupno rasti. Kupovna moć njihove valute ne bi trebala utjecati. Stabilnost cijena prijeko je potrebna za zdravu ekonomiju. S obzirom na ovu kamatnu stopu je odlučeno. Što se tiče kontrole inflacije, kamatna stopa trebala se mijenjati nakon redovitog intervala kako bi se održalo zdravo gospodarstvo. Inflacija naspram kamatne stope ima vitalnu ulogu na tržištu, pomaže ulagaču da izračuna koliki je povratak potrebno njegovom ulaganju da bi održao životni standard, a ulagač ulaže u proizvod koji donosi povrat veći od inflacije.
