Što je omjer duga i BDP-a?
Omjer BDP-a i duga mjerni je pokazatelj koji se koristi za usporedbu duga države s njenim bruto domaćim proizvodom (BDP) i mjeri financijsku polugu gospodarstva, odnosno njezinu sposobnost otplate duga. Zemlja s visokim omjerom ne samo da će imati poteškoća s otplatom duga, već ne bi mogla potražiti dug od svojih zajmodavaca, jer su veće šanse da ne ispuni svoje obveze.
Formula omjera duga i BDP-a
Slijedi formula za izračun omjera duga u BDP-u.
Odnos duga i BDP-a = ukupni dug zemlje / ukupni BDP zemlje
Zemlja s visokim omjerom pokušat će pojačati svoje gospodarstvo i rast, a zauzvrat bi joj također trebale teške financije. No zbog visokog omjera često nije u mogućnosti prikupiti novac s domaćeg i međunarodnog tržišta. Zemlje pokušavaju smanjiti svoj omjer, ali to nije promjena preko noći, već nekoliko godina prolazi da bi se taj omjer smanjio. Nemiri u ovom omjeru često se viđaju tijekom ekonomske recesije, rata ili drugih državnih zajmova. Izražava se u postocima, ali se može izvršiti daljnja dimenzijska analiza kako bi se izračunao broj godina u kojima se dug može otplatiti.
Prema MMF-u, u 2019. udio duga u BDP-u za Japan iznosi 234,18%, što je najviše, slijede Grčka s 181,78% i Sudan sa 176,02%. Sjedinjene Države iznosile su 109,45%, Francuska 96,2%, Ujedinjeno Kraljevstvo 85,92%, Indija 67,29% i Kina 54,44%.
Prema zapisima MMF-a, dolje je grafikon koji prikazuje omjer duga i BDP-a za nekoliko zemalja za 2018. i 2019. godinu.
Kako koristiti omjer duga i BDP-a?
Vlada koristi taj omjer za ekonomsko i financijsko planiranje. S visokim omjerom duga u BDP-u, vlada će često potiskivati više novca u gospodarstvo ispisujući nove novčanice, izdajući devizne instrumente; pružaju niske kamatne stope bankama i sektorima osiguranja i donose nove mogućnosti za svoju javnost. Omogućuje ulagačima u državne obveznice da uspoređuju razinu duga između zemalja.
Prema studiji koju je provela Svjetska banka, utvrđeno je da ako omjer duga i BDP-a premaši 77% dulje vrijeme, usporava gospodarski rast za 1,7% za svaki postotni bod duga iznad ove razine. Za rastuća gospodarstva stopa rasta smanjit će se za 2% za svaki dodatni postotni bod duga iznad 64%.
Primjeri omjera duga i BDP-a
Slijedi nekoliko jednostavnih primjera za bolje razumijevanje ovog koncepta.
Primjer # 1
Recimo da želimo izračunati omjer duga i BDP-a za 5 zemalja (hipotetski). Za to bi nam trebao njihov ukupni dug i ukupni BDP.
Izračun odnosa duga i BDP-a zemlje A
- = 50/75
- = 66,67%
Slično tome, možemo izračunati za preostale zemlje.
Kao što vidimo, zemlja B ima najveći BDP, što znači da će imati poteškoća s otplatom dugova. Često se pretpostavlja da zemlje s omjerom većim od 100% imaju šanse da ne ispune svoje obveze, što nije istina. U gornjem primjeru možemo razumjeti za zemlju Z da može otplatiti 78,26% ukupnog duga.
Prednosti
- Omogućuje investitorima da uspoređuju razinu duga između zemalja prije nego što investiraju u obveznice koje izdaju vlade.
- Pomaže vladama, ekonomistima da razumiju trend i obrazac pada gospodarstva i pomaže im da pronađu rješenje za izlazak iz njega.
Mane
- Omjer u određenoj mjeri daje kratku ideju o uspješnosti gospodarstva. Međutim, zbog golemosti podataka nije moguće dobiti vrlo točne detalje u vezi s dugom i BDP-om gospodarstva.
- Usporedba među zemljama ne može se provesti samo na temelju omjera duga i kapitala. Svaka je zemlja različita u pogledu veličine, broja stanovnika. Vladine politike, stopa inflacije itd. Treba smatrati da i drugi čimbenici imaju jednaku osnovu za usporedbu prije ulaganja na burzu.
Zaključak
Vrlo je važno da se vlada usredotoči na svoj BDP, kao i na omjer duga i BDP-a. Svaka zemlja obilježava svoje mjesto u svijetu trgovine i investicija kada ima stabilno gospodarstvo u razvoju. Veći omjer ih loše stavlja na međunarodno tržište i oni počinju gubiti svoj opseg na međunarodnom tržištu. Takva gospodarstva počinju pružati robu i usluge po nižim troškovima, što ih čini još težim u podnošenju svog duga (primjer Grčka).
Međutim, to nije uvijek istina i za zemlje poput SAD-a, Japana, Njemačke itd., Jer su jake ekonomije i pokazuju rast iz godine u godinu. Važno je da ne gledamo samo takvu financijsku matricu već i radimo analizu trendova kako bismo je dublje razumjeli.
